Deficit vozača kamiona

Deficit vozača kamiona u Srbiji i zemljama regiona

Deficit vozača kamiona izaziva brigu za opstanak lanca snabdevanja poslednjih 15 godina. Ipak, pod uticajem pandemije KOVID virusa i rata u Ukrajini ovaj problem se samo intenzivirao i sada je jedan od najvećih izazova sa kojima se transportna industrija susreće. 

Zanimanje profesionalnog vozača je treće po deficitu zaposlenih na listi profesija u kojima vlada nedostatak radnog kadra. Takođe, usled aktuelnog povećanja potražnje za transportom i starenja radnog kadra, deficit vozača kamiona u Evropi značajno izmiče kontroli, te nikada nije bilo važnije govoriti o ovoj temi. 

Za potrebe teksta, razgovarali smo sa ljudima iz industrije koji se bave ovim deficitnim zanimanjem – Draganom Đokić, Nemanjom Mirkovićem i Jasminom Barakovićem. Njihovu perspektivu u vezi sa ovom problematikom pronaći ćete u daljem tekstu. 

Deficit vozača kamiona u 2023.

deficit vozača kamiona

U Srbiji i ostatku Evrope je poslednjih nekoliko godina aktuelan problem sa nestašicom profesionalnih vozača kamiona. Do nestašice nije došlo preko noći, već je ona posledica mnogih faktora.

Srbiji trenutno nedostaje oko 8 hiljada profesionalnih vozača kamiona. Kamioni stoje na parkingu jer u preduzećima nema dovoljno vozača, što utiče na celokupnu srpsku privredu i ekonomiju.

Uzroci deficita vozača kamiona

Vozači kamiona svih evropskih zemalja sreću se sa istim ili sličnim izazovima. Zato trenutno u čitavoj Evropi fali oko 400 hiljada profesionalnih vozača kamiona. Neki od ključnih uzroka za to su sledeći:

1. Nedostatak mladih vozača

Jedan od najvećih problema za transportnu industriju jeste manjak mladih vozača. U Evropi svega 7% vozača ima manje od 25 godina.

U Srbiji svaki treći vozač kamiona ima preko 51 godine. Čak ima i oko 700 vozača koji su stariji od 70 godina, a i dalje rade. Postojeći vozači odlaze u penzije, a nema mladih da ih zamene. Pretpostavlja se da će do 2026. godine 30% vozača otići u penziju. Priliv mladog kadra je, u zavisnosti od zemlje do zemlje, 4 do 7 puta manji od toga.

Glavni razlozi zašto se mladi ne odlučuju za ovaj poziv:

  • teški uslovi rada,
  • udaljenost od porodice,
  • vreme i novac koji su potrebni za dobijanje dozvole.

Takođe, veliki problem je što vozači moraju da imaju najmanje 21 godinu da bi mogli da sednu za volan kamiona. To najviše utiče na vozače koji završe srednju saobraćajnu školu, a moraju da čekaju tri godine da bi radili u svojoj profesiji. U Srbiji svake godine iz srednjih saobraćajnih škola izađe oko 1000 vozača, koji, najčešće, dok napune 21 godinu već krenu da grade karijeru u nekim drugim oblastima. 

Luksuz je osposobiti se za vozača C kategorije

deficit vozača kamiona
Izvor: lična arhiva

Svoje mišljenje o ovoj temi podelio je sa nama Nemanja Mirković, koji ima 25 godina, a ovim poslom se bavi od svoje 21. Nemanja je kao mladi vozač iz porodice u kojoj ovo zanimanje nije strano razgovarao sa nama i na pitanje kako i kada je počeo da se bavi ovim zanimanjem odgovara:

Ovaj posao sam zavoleo uz mog oca, jer sam iz šoferske porodice. Prvobitno sam radio kao perač kamiona sa svojih 18 godina, a kada sam napunio 21 počeo sam aktivno da vozim.

O tome koliko kolega svojih godina ima, Nemanja dodaje:

„Mali broj mojih vršnjaka bavi se ovim poslom i oni koje ja poznajem rade to iz ljubavi ili jer se to zanimanje prenosilo sa kolena na koleno. Teško je mlade danas privoleti ovom poslu, jer mladi neće da ne dolaze po deset dana kući, da imaju takvu obavezu i da imaju posla sa poslodavcima koji nisu korektni.”

Na pitanje šta se može uraditi povodom toga on ističe:

„Trebalo bi da smanje cenu polaganja što pre, jer ima momaka koji bi se možda i bavili ovim poslom, ali nemaju novčanih sredstava da polože za određenu kategoriju. A i sam proces je veoma komplikovan. Položiti C i E kategoriju u Srbiji je danas luksuz.”

2. Slaba zaposlenost žena

žene u transportnoj industriji

Stopa zaposlenih žena u transportu je veoma niska, svega 3% njih se opredeljuje za ovo zanimanje. Stanje je ovakvo jer se profesija profesionalnih vozača, pogotovo teških teretnih vozila, smatra predodređenom za muški deo populacije.

Žene, najčešće, ne žele da se bave ovim poslom zbog sledećih izazova:

  • higijenski uslovi su loši, a pristup čistim toaletima je redak,
  • ne osećaju se zaštićeno kada treba da provedu noć same u kamionu na nekom zabačenom parkingu,
  • ne mogu da planiraju zasnivanje porodice.

Profesija vozača kamiona posmatra se kao tradicionalno muška

slaba zaposlenost žena u industriji transporta
Izvor: lična arhiva

Kako bismo dobili što verodostojniju perspektivu razgovarali smo sa Draganom Đokić, koja je odlučila da kancelarijski posao zameni onim u kabini kamiona. Dragana je jedna od malobrojnih žena koje se odlučuju za ovo zanimanje, te je sa nama podelila priču o tome kako se uopšte našla u ovoj industriji u kojoj su muškarci brojniji zaposleni:

„Biti profesionalni vozač kamiona je zanimanje pretežno rezervisano za mušku populaciju. Ipak, ja sam bila uporna u tome da uradim sve što je neophodno kako bih ušla u taj svet i u tome nisam bila jedina, imam nekoliko koleginica i mi se držimo zajedno.”

Takođe, na pitanje zašto je slaba zaposlenost žena u ovoj industriji, Dragana kaže:

„Mišljenja sam da žene još uvek robuju tradicionalnim vrednostima, a sa druge strane neke i nemaju podršku, jer se od njih očekuje da budu uz svoje porodice. Neke misle da je ovo težak posao i da neće moći fizički i mentalno da ga iznesu.”

Dodaje i sledeće:

„Mi živimo na Balkanu, podrazumeva se da je žena na prvom mestu majka, supruga tako da je njeno radno mesto kuhinja i kuća. Ali, želim da poručim ženama da prate svoje snove ukoliko je ovo jedan od njih i da ne odustaju, jer je ovaj poziv vredan određenog žrtvovanja. Ne postoje muški i ženski poslovi.”

3. Uslovi rada

Prosečne plate za vozače kamiona u Srbiji kreću se od 1700 do 2000 evra. U Evropi mogu da zarade i do 4 puta više od toga. To je glavni razlog zašto srpski vozači sve više odlaze u strane zemlje.

Uslovi rada na Balkanu variraju od dobrih do nepostojećih

kamion na putu
Izvor: lična arhiva

O uslovima rada razgovarali smo sa Jasminom Barakovićem, koji je poznatiji pod imenom sa svojih društvenih mreža – Kamion na putu. Jasmin je dugogodišnji profesionalni vozač, koji je i sam odlučio da svoju karijeru gradi u inostranstvu. U razgovoru sa KleverCargo timom Jasmin navodi:

Ja sam jedan od mnogobrojnih koji su otišli u inostranstvo da rade kao vozači, prvenstveno zbog uslova rada i samog odnosa poslodavac-radnik. U inostranstvu poslodavac mnogo više poštuje radnika u odnosu na stanje kod nas.” 

Potom nastavlja: 

Takođe, mnogo je lakše raditi jer nema granica i komplikovane papirologije koja je potrebna da se ista pređe što automatski smanjuje i sami stres. Uz sve ovo navedeno prije, radimo za duplo veće plate i naravno sve je u reguli što automatski dovodi do boljeg zdravstvenog i penzionog osiguranja.

Što se uslova rada na Balkanu tiče, Jasmin ističe:

Uslovi rada u transportnoj industriji Balkana su veoma različiti od firme do firme. Imate slučajeva gdje su pojedine firme na Balkanu bolje nego bilo gdje u Evropi, ali zbog naših zakona ne mogu da plaćaju radnike bolje iako bi to željeli, jer ima ta zakonska tarifa koje se moraju pridržavati. Naravno ima takođe i firmi gdje su uslovi rada nepostojeći.” 

Ali, na pitanje da li bi i pored svega preporučio ovo zanimanje mladima, on kaže:

„Naravno da bih, na mladima svijet ostaje.” 

4. Zdravstveni i životni izazovi

deficit vozača kamiona

Teški uslovi rada utiču na fizički i psihički život profesionalnih vozača kamiona. Poslodavci često troškove i naknade za smeštaj i hranu tretiraju kao deo osnovne plate, a ne kao dodatna sredstva. Vozači zato spavaju u kamionima i priremaju hranu na plinskim rešoima, kako bi uštedeli novac. 

Takođe, vozači nekada moraju da rade i po 60 do 70 sati nedeljno i da se drže strogog rasporeda pauza i vremena provedenog u vožnji. Njihove aktivnosti se mere tahografom, tako da poslodavci u svakom trenutku znaju šta rade. Ukoliko prekorače dozvoljene sate za vožnju, kazna je oko 80 hiljada dinara. Uz to, za sedam radnih dana dobijaju najčešće jedan slobodan dan, što nije dovoljno za preko potreban odmor. 

Jasmin je sa nama podelio mišljenje i na ovu temu:

Zdravstveni i životni izazovi su relativno veliki i iz iskustva znam da je teško izaći na kraj sa njima pogotovo ako je u pitanju zdravlje. Zbog velikog stresa i malog izbora hrane na putu nije lako držati zdravlje na nekom normalnom nivou.

5. Strogi uslovi za dobijanje dozvole

U Srbiji je posebno teško doći do potrebnih dokumenata za legalno upravljanje kamionom. Vozačima kamiona su potrebni:

  • dozvola za C ili CE kategoriju,
  • sertifikat o stručnoj kompetentnosti (CPC) i 
  • klasifikaciona kartica vozača.

Dozvola za C ili CE kategoriju

Da bi se došlo do dozvole za vožnju kamiona, potrebno je izdvojiti izvesno vreme i poveću količinu novca. Pritom kandidati moraju da ispune određene uslove da bi uopšte mogli da pristupe obuci:

  • da imaju navršenu 21 godinu i 
  • da imaju dozvolu B kategorije minumum dve godine, a da to nije probna dozvola.

C kategorija je za vožnju kamiona i ukoliko vozač ima ​​C1 ili C1E moraće da izdvoji oko 45.000 dinara. Ipak, ako vozač ima B ili BE kategoriju onda je potrebno da izdvoji oko 95.000 dinara. Cena dobijanja dozvole može minimalno da varira od škole do škole. Obuka za C kategoriju sastoji se od 7 časova teorijske i 15 časova praktične obuke. 

Za CE kategoriju, koja obuhvata vožnju kamiona sa prikolicom, uslov je posedovanje C kategorije i cena je oko 54.500 dinara. 

Sertifikat o stručnoj kometentnosti (CPC)

CPC sertifikat
Izvor: https://cpc.rs/usluge/sertifikat-o-strucnoj-kompetentnosti-cpc/

Kada dobiju potrebnu dozvoli vozači ne mogu odmah da sednu u kamione, već moraju da prođu dodatne obuke kako bi dobili sertifikat o stručnoj kompetentnosti. Čeka ih najmanje 140 nastavnih časova, odnosno 280, ukoliko nemaju završenu srednju školu. Za sve to treba da izdvoje čak i do 2500 evra.

Klasifikaciona kartica vozača

Klasifikaciona kartica je međunarodni dokument koji vozač dobija uz sertifikat o stručnoj kompetentnosti. Važi pet godina i vozač mora da je ima uz sebe sve vreme dok upravlja kamionom. Da bi je obnovio, vozač mora ponovo da prolazi kroz različite seminare, što ponovo oduzima vreme i novac.

6. Vreme čekanja na granici

Najteži deo posla za srpske vozače kamiona jeste čekanje na granicama. Vozačima nije strano da nekad više čekaju u mestu na granici, nego što provedu u vožnji. Neretko se dešava da na granici provedu i po 30 sati.

Upravo zbog ovoga se dosta profesionalnih vozača opredeljuje za strane firme u zemljama članicama EU. Prolazak kroz granice bez zadržavanja dosta im olakšava posao. Vozači često biraju firme iz Hrvatske ili Slovenije jer tako nisu mnogo daleko od svojih porodica, a imaju priviliegije koje donosi EU članstvo. Međutim, u potrazi za što boljim uslovima i platom, često se odlučuju i za dalje zemlje, poput Nemačke. 

Uticaj deficita vozača kamiona na lanac snabdevanja

deficit vozača kamiona

Deficit vozača mogao bi da dovede do raspada lanca snabdevanja u zemljama Evrope. S obzirom na to da kamioni prevoze 75% evropskog tereta, deficit vozača predstavla ozbiljnu opasnost po evropsku ekonomiju. Ukoliko se ova profesija ne učini privlačnijom i atraktivnijom, evropskim putevima bi do 2026. godine moglo nedostajati više od dva miliona profesionalnih vozača kamiona.

Uz to, u Srbiji je sve učestalija pojava da vozači kamiona odlaze u inostranstvo u potrazi za isplativijim opcijama. To predstavlja problem i za srpsku privredu i za građane. Zato je neophodno primeniti potencijalna rešenja i videti da li će ona uroditi plodom. 

Kako bi mogao da se prevaziđe deficit vozača kamiona?

Kako prevazići deficit vozača kamiona?

Kompanije se svakodnevno bore da pronađu nove vozače kamiona. U poslednjih godinu dana je potražnja za njima na nivou čitave Evrope porasla za 44%. EU, ali i pojedinačne vlade zemalja Evrope predlažu različite mere za borbu sa nedostatkom profesionalnih vozača kamiona. Svaka od njih zahteva promenu zakona, pa proces nije toliko jednostavan.

Ovo su neka od rešenja koja bi pomogla da se prevaziđe deficit vozača kamiona:

1. Poboljšati uslove rada

Novac ne može nadoknaditi fizički i psihički napor kroz koji vozači prolaze. Čak 50% vozača kamiona izdvaja teške uslove rada kao glavni razlog zbog kojeg su se dvoumili oko ove profesije. Zato je važnije prvo poboljšati uslove rada, pa onda raditi na povećanju plata. To se može postići:

  • obezbeđivanjem što većeg broja sigurnih parkinga za kamione,
  • omogućavanjem vozačima da koriste čiste toalete i prostorije za odmor,
  • boljim rasporedom radnih i slobodnih dana,
  • uvođenjem rasporeda ruta putovanja.

Ukoliko bi se izdejstvovala ova poboljšanja, povećanje plata i beneficija za vozače kamiona bi bio dodatni bonus. Zato se unapređivanje radnih uslova i više plate posmatraju kao savršen recept za prevazilaženje problema deficita vozača kamiona.

2. Privući mlade generacije

Ukoliko bi se poboljšali uslovi rada i pojednostavilo dobijanje dozvole, sasvim je sigurno da bi se veći broj mladih opredelio za ovu profesiju.

Takođe, idealno rešenje bi bilo dozvoliti mladima, koji završe srednju saobraćajnu školu, da što pre upravljaju kamionima. Oni bi prvo morali da prođu dodatnu praksu sa već iskusnim vozačima, ali tako bi uporedo sticali i neophodno iskustvo i ostali posvećeni ovoj profesiji što bi rezultiralo njihovom spremnošću da samostalno voze kamione. 

3. Pojednostaviti dobijanje dozvole

deficit vozača kamiona

Najbolje rešenje za povećanje broja vozača kamiona jeste da se potencijalnim kandidatima omogući da lakše i brže dođu do potrebnih dozvola. U prvom planu je:

  • smanjenje starosne granice za dobijanje dozvole sa 21 na 18 godina,
  • ubrzavanje trajanje obuke i 
  • smanjenje novčanih izdataka koje je potrebno izdovojiti

4. Digitalizacija transporta i logistike 

S obzirom na to da su tehnološka dostignuća drastično napredovala, uvođenje digitalizacije transporta i logistike predstavlja jedno od logičnih rešenja. Kreiranje digitalnih platformi gde se uvek ažurno unose podaci o mogućim kašnjenjima i zastojima, olakšalo bi posao vozačima kamiona. Uvođenje tehnologija omogućilo bi povlastice poput:

  • optimizacije ruta,
  • poslovanje bez posrednika,
  • čuvanja svih potrebnih dokumenata na jednom mestu.

Takođe, digitalne platforme pomažu vozačima da jednostavnije i brže pronađu ture po svojim merama. KleverCargo berza tereta i transporta na jednom mestu povezuje nalgodavce transporta i prevoznike, olakšavajući time proces potražnje i tereta i vozila. 

Nakon registracije, vozače kamiona od idealnog tereta deli svega nekoliko klikova. Ujedno, i vlasnici tereta, služeći se platformom, mogu lakše doći do adekvatnih prevoznika. KleverCargo omogućava da obe strane povećaju svoje prihode, smanje troškove i budu sigurni da su pronašli pouzdano i bezbedno rešenje za svoj problem.

Pored toga, platforma obezbeđuje i mogućnost skladištenja svih neophodnih dokumenata, koji će na taj način biti dostupni zaposlenima u firmi kojima Vi date pristup. Samim tim njihovo štampanje, preuzimanje i generisanje je jednostavnije, a ne postoji strah da će bilo koji dokument biti izgubljen, oštećen ili zloupotrebljen.

Promena počinje od tebe 

deficit vozača kamiona

Kako je deficit vozača kamiona definitivno uzeo maha, lanci snabdevanja domaćih i evropskih kompanija su ugroženi. Potrebni su veliki napori kako bi se ovom dugogodišnjem problemu stalo na put. 

Međutim, ono što Vi, kao vlasnik tereta ili odgovorno lice za prevoz robe, možete da uradite jeste registracija na KleverCargo platformu. Uz pomoć nje možete jednostavno objaviti svoje ponude ili pretražiti već postojeće, brzo ugovoriti posao i time unaprediti svoje poslovanje.

Scroll to Top